
Dr Goran Jovanović je naučni savetnik IMGGI i bavi se istraživanjima u oblasti molekularne mikrobiologije. Završio diplomske studije iz Molekularne biologije i fiziologije i magistarske studije iz Molekularne biologije i biohemije na Univerzitetu u Beogradu. Doktor biomedicinskih nauka postaje na Rokfeler Univerzitetu (Njujork, SAD). Svoj naučni rad nastavlja na Univerzitetskom medicinskom centru u Ženevi, a zatim na Fakultetu prirodnih nauka na Imperijal Koledžu London gde tokom 16 godina rukovodi grupom za Biologiju membrane, i zatim na Medicinskom fakultetu istog Koledža gde proučava antibakterijske peptide. U periodu od 1988. do 2004. godine, 11 godina radi na IMGGI, gde se vraća 2020. godine. Paralelno sa naučnim bavi se i pedagoškim radom, od 1989. do 2004. godine bio je asistent na predmetima Biohemija i Molekularna genetika prokariota i docent na predmetima Molekularna genetika prokariota i Biohemija i fiziologija mikroorganizama (postavlja kurs) na Katedri za biohemiju i molekularnu biologiju Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, a od 2012. do 2019. predaje Gene i genomiku na Imperijal Koledžu u Londonu. U svom naučnom radu značajan doprinos daje u izučavanjima prenosa signala stresa citoplazmatske membrane i mehanizma regulacije transkripcije sigma 54 promotora kod bakterija. Radi na razrešavanju mehanizma održavanja integriteta ćelijske membrane nakon odgovora na ekstracitoplazmatski stres kao i na evoluciji promotora od prokariota do eukariota. Korišćenjem najsavremenijih tehnologija, mnogi rezultati istraživanja su dovedeni do nivoa pojedinačne ćelije i pojedinačnog molekula, uključujući obradu rezultata i modelovanje sistema upotrebom metoda bioinformatike i napredne statistike. Na osnovu rezultata istraživanja biologije membrane kod bakterija, razvija inovativni pristup korišćenja antibakterijskih peptida. Publikovao je preko 50 naučnih radova i monografija u vodećim svetskim naučnim časopisima. Nosilac je tri američka patenta za fazmide, vektore za kloniranje sa osobinama bakteriofaga i plazmida koji se koriste u tehnici eksponiranja na bakteriofazima u imunoterapijama i tehnologiji slabih protein-protein, protein-peptid i protein-DNK interakcija. Doprinos razvoju nauke i obrazovanja u Srbiji daje kao jedan od osnivača Društva za molekularnu biologiju i biotehnologiju (1990.-1993.) i radeći na povezivanju nauke, inovacija i duboke tehnologije kao pomoćnik direktora za nauku i međunarodne odnose IMGGI i kao koordinator SAIGE projekta Svetske banke od 2021. Jedan je od idejnih tvoraca projekta BIO4 kampus u Beogradu.